Područje napjeva, plesova, specifični instrumenti, običaji, stari zanati, sve su to nedovoljno istraženi i zaštićeni segmenti tradicijske kulture jednoga naroda. Izvorno pjevanje Bosanske Posavine, mnogi će se složiti, neistraženi je fenomen tradicijske kulture Hrvata u Bosni i Hercegovini iz segmenta nematerijalne kulturne baštine, piše Večernji list BiH.
Očuvanje i razvoj
I kao takav, tvrde stručnjaci koji istražuju taj fenomen, trebao bi se naći na svjetskoj listi nematerijalne kulturne baštine pod pokroviteljstvom UNESCO-a.
Tradicijska kulturna baština bosanskohercegovačkih Hrvata fragmentarno je istražena te nedostaje stručnih i znanstvenih istraživanja kako bi se moglo utvrditi njezino stvarno stanje i odrediti smjernice za njezino daljnje očuvanje i razvoj.
- Uz postojeće stručnjake koji se bave proučavanjem tradicijske kulture (npr. muzikologa), nedostaju relevantni stručnjaci koji bi se bavili pojedinim kategorijama nematerijalne baštine (npr. obrtima, običajima...), stoga bi bilo potrebno otvoriti posebni kolegij etnologije i kulturne antropologije kako bi se omogućilo obrazovanje kadra koji bi se u potpunosti mogao posvetiti sustavnom istraživanju i planiranju očuvanja nematerijalne baštine Hrvata u Bosni i Hercegovini - smatra dr. Zvonko Martić, otac karmelićanin iz Duhovnoga centra “Karmel sv. Ilije” iz Zidina kraj Buškoga jezera, dugogodišnji ljubitelj tradicijske baštine Hrvata iz Bosne i Hercegovine.
S Bosanskom Posavinom ima posebnu povezanost koja je ostavila traga u njegovanju izvorne kulturne baštine u folklornim društvima koja djeluju na oraškom području, osobito Kulturno-umjetničkome društvu “Ravnica” Oštra Luka-Bok.
Izvorno pjevanje u širem javnom diskursu, ali i u znanstvenim krugovima, poznato je kao posavsko pjevanje. Kako su istaknuli Dimitrije Golemović i Dragica Panić Kašanski, dvoje istaknutih znanstvenika koje se bave ovim fenomenom nematerijalne kulturne baštine, za to kulturno dobro koristi se i termin “posavsko” i tako ih se naziva i u Podrinju, odnosno širem području sjeveroistočne Bosne.
U tijeku su aktivnosti na nominaciji izvornog pjevanja za stavljanje na preliminarnu otvorenu listu Federalnoga ministarstva kulture i sporta, u što se aktivno uključilo i Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Vlade Posavske županije. Prof. Mario Oršolić iz navedenoga županijskog ministarstva kao glazbenik dugo godina bavio se upravo izvornom glazbom kao identitetom i kulturnom prepoznatljivošću Posavine.
Vodi aktivnosti na pisanju suglasnosti nominacije s prijedlogom da naziv izvornog pjevanja bude, kao što to na terenu tradicije izvornog pjevanja i jest, “Izvorno pjevanje iz Bosanske Posavine, sjeveroistočne i središnje Bosne”. Takvim se prijedlogom, tvrdi prof. Oršolić, izvornom pjevanju ili posavskom pjevanju kao kulturnom dobru omogućava jasna prepoznatljivost u javnom prostoru i obuhvaćenost svih područja koja su navedena u nominaciji.
Treba svakako istaknuti značaj Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu s Ilijom Gubercom na čelu, koja je zapravo i pokrenula inicijativu za uvrštavanje posavske izvorne glazbe u nematerijalnu kulturnu baštinu.
Iz kuta znanosti
- Posavska izvorna glazba važna je za Bosansku Posavinu kao dio identiteta posavskih Hrvata, a mi moramo raditi na istraživanju, radu s kulturno-umjetničkim društvima i usavršavanju pjevanja - kazao nam je novinar Hrvatske radiotelevizije Anto Pranjkić, jedan od inicijatora održavanja znanstvenog skupa “Bosanska Posavina: jučer, danas, sutra” u Zagrebu.
Navedeni skup održan u glavnome gradu RH bio je prigoda da znanstvenici s prostora Bosanske Posavine u svojim izlaganjima, između ostaloga, prezentiraju značaj izvorne glazbe za Bosansku Posavinu iz kuta pojedinih znanstvenih grana.
Autor: Nada Koturić