Uz trenutne procjene prema kojima njihova populacija iznosi samo oko 100 000 jedinki, njihov se broj tijekom godina znatno smanjio. Zbog svoje beskrajne potrage za hranom, te osobe vode nomadski način života bez stalnog prebivališta. Sva njihova imovina ograničena je na njihova leđa, a oni grade domove koji trebaju trajati samo cijeli dan.Do njih nije dođla moderna tehnologija i žive kao i njihovi preci. Ovaj način života ostao je nepromijenjen od svog početka i oni nastavljaju živjeti u plemenskim društvima koja su podijeljena na one koji love i one koji sakupljaju.
Nakon analize gena 1462 jedinke iz raznih dijelova svijeta, znanstvenici su došli do zapanjujućeg otkrića: nema dokaza da je Bušmanima uveden novi genetski materijal. To sugerira da se ova skupina nije miješala ni s jednom drugom populacijom. Bušmani su dio najstarijeg sloja afričkog stanovništva i uvelike se razlikuju od ostatka afričkog stanovništva. One nastanjuju i opstaju u prirodi, a toliko su se prilagodile klimi da su postale pravo medicinsko čudo.
Bušmani posjeduju niz jedinstvenih fizičkih osobina poput niskog stasa, kose u obliku zrna papra i istaknute stražnjice. Ove osobine popraćene su njihovom sposobnošću da se nevjerojatno dobro prilagode vrućim, sušnim područjima bez kiše. Odsutnost znojnih žlijezda i nemogućnost pljuvanja dodatno pokazuju ovu prilagodbu. Osim toga, žene imaju velike usne koje im služe kao zaštita za genitalije. Unatoč ogromnoj jednoličnosti njihove okoline, čini se da Bušmani imaju izvanredan osjećaj za smjer i nikad nije zabilježeno da su izgubljeni ili nestali zbog dehidracije. Kao zajednica pastirskih sakupljača, Bušmani sudjeluju u lovu na antilope i manje životinje koristeći lukove i strijele. Osim toga, sakupljaju razne jestive biljke i korijenje za prehranu. Bušmanske nastambe izgrađene su od materijala poput trave, grmlja ili kože. Ove jedinke imaju jaku želju za otvorenim područjima i obično vode nomadski način života, formirajući mobilne grupe koje se sastoje od otprilike 25 jedinki svih spolova i dobi.
Svake večeri ova se grupa okuplja kako bi podijelila priče o svom danu, pjevajući i pušeći dok razgovaraju o zadacima za sljedeći dan. Međutim, prije zore ustaju da se pripreme za lov. Omiljeni plijen im je pavijan, jer je bogat masnoćom i zasiti ih na dulje vrijeme. Tijekom lova, poglavica je na čelu dok ga ostali slijede. Bušmani su poznati po svojim šamanističkim praksama i snažno vjeruju u duhovni entitet poznat kao Kagen. Ovo biće je cijenjeno kao kreator raznih aspekata njihovog svijeta, a također je i protagonist bezbrojnih mitoloških priča. Kagena u njihovoj kulturi simbolizira bogomoljka.Najcjenjenija životinja za Bušmane je Eland, također poznat pod svojim znanstvenim imenom Taurotragus. Suvremeni Bušmani vjeruju u dva božanstva, od kojih jedno živi na istoku, a drugo na zapadu. Slično svojim južnim kolegama, oni također imaju uvjerenje o postojanju duhova koji pripadaju pokojniku. Međutim, za razliku od njih, Bušmani ne prakticiraju štovanje predaka. Bušmanski jezik je kategoriziran u skupinu Khoisan. Ono što ga razlikuje jesu njegovi jasni “klik” zvukovi koji podsjećaju na pucketanje jezikom.
Izvor: novadanas.com