Iako je spreman projekat za izgradnju brze ceste Lašva-Travnik, odnosno dionice Lašva-Nević Polje, još nije poznato kada bi njena gradnja trebala početi, a kamoli kada bi trebala biti puštena u promet.
Zbog toga nije moguće provesti čak ni eksproprijaciju zemljišta, niti izabrati izvođača koji će graditi ovu brzu cestu.
- Građevinske dozvole za izgradnju brzih cesta izdaju se na osnovu prostornog plana FBiH. Međutim, trenutno ne postoji prostorni plan FBiH, kojim bi bilo obuhvaćeno i područje na kojem bi se trebala izgraditi ova saobraćajnica. Zapravo on nije ni pripremljen, a da bi bio usvojen mora "proći" Vladu, javnu raspravu i Parlament FBiH. Odgovarajućim zakonima je predviđeno da se u ovakvim slučajevima kao pravna osnova koriste prostorni planovi kantona, ali je problem što ne postoji ni prostorni plan Srednjebosanskog kantona kroz koji prolazi ova brza cesta – kazali su nam naši izvori.
U slučaju kada ne postoji prostorni plan na nivou FBiH, prema zakonskim odredbama, predsjednik FBiH, a trenutno je to Marinko Čavara, bi trebao formirati komisiju, koja bi trebala dati pozitivno mišljenje za izdavanje građevinske dozvole. To mišljenje bi ova komisija trebala bazirati na prostornom planu kantona.
Međutim, kako nedostaje i kantonalni prostorni plan, premijer SBK, a trenutno je to Tahir Lendo, bi trebao formirati još jednu komisiju, na kantonalnom nivou, koja bi trebala dati pozitivno mišljenje za izdavanje građevinske dozvole, što bi trebalo poslužiti kao pravna osnova za odlučivanje federalne komisije. Nakon toga bi federalna komisija mogla dati svoje pozitivno mišljenje, koje treba da potvrdi Parlament FBiH.
Tek tada bi se mogla izdati dozvola za građenje. Prema saznanjima naših izvora, nijedna od ove dvije komisije nije ni formirana.
Što se tiče novca, stvari su pomjerene s "mrtve tačke". Vlada FBiH je nedavno Parlamentu uputila prijedlog rebalansa budžeta, u kojem je predviđeno ranije obećano izdvajanje od 100 miliona KM. Prethodnih godina se govorilo da će izgradnja brze ceste Lašva-Travnik biti dijelom finansirana iz budžeta FBiH, a novac u budžet za ove namjene bi se trebao obezbijediti od naplate klirtinškog duga, kao i od prihoda javnih preduzeća.
Međutim, iako je novac od klirinškog duga uplaćen FBiH, u budžetu za ovu godinu nigdje nije spomenuto izdvajanje za izgradnju ove saobraćajnice.
- U prijedlogu rebalansa se odjednom "pojavio" iznos od 100 miliona maraka namijenjen za izgradnju ove brze ceste, a objašnjenje je da se radi o suficitu u budžetu. Sada ovakav rebalans treba biti usvojen u Parlamentu FBiH. Međutim, treba znati da ovaj iznos predstavlja tek četvrtinu potrebne sume, uključujući i troškove eksproprijacije, što znači da će se moći obaviti tek četvrtina predviđenog posla – napomenuli su naši izvori.
Izvor: Faktor
