Tokom 2017. godine na cestama u BiH dogodilo se ukupno 37.628 saobraćajnih nesreća od kojih je 7.135 sa poginulim i povrijeđenim licima, te 30.493 sa materijalnom štetom.
Život je izgubilo 298 osoba, dok je 10.229 osoba lakše ili teže povrijeđeno. Broj nesreća kao i broj poginulih i povrijeđenih bilježi pad u odnosu na proteklu godinu.
![]()
Tokom 2017. je registrovano 1.915 saobraćajnih nesreća manje u odnosu na 2016, odnosno 4,84 posto manje.
- Iz naprijed navedenih činjenica, zaključujemo da je trend povećanja ukupnog broja saobraćajnih nesreća započet 2013. godine, zaustavljen tokom 2017. godine. Prema navedenim podacima možemo zaključiti da se na području BiH dnevno tokom 2017. godine događalo u prosjeku oko 103 saobraćajne nesreće, od toga oko 20 saobraćajnih nesreća sa poginulim, povrijeđenim i povrijeđenim osobama – stoji u izvještaju BIHAMK-a.
![]()
Što se tiče Federacije BiH, najveći broj saobraćajnih nesreća u 2017. desio se na području Kantona Sarajevo, sa procentualnim učešćem od oko 37,37 posto, zatim slijede Zeničko-dobojski sa oko 15,35 posto, Srednjobosanski sa 11,77 posto te Unsko-sanski kanton sa procentualnim učešćem od oko 10,91 posto itd.
- Ukoliko posmatramo kretanje broja saobraćajnih nesreća pojedinačno po kantonima u Federaciji BiH, posebno zabrinjava stanje u Tuzlanskom kantonu, gdje broj saobraćajnih nesreća u posmatranom periodu konstantno raste, dok je u Posavskom kantonu i Kantonu 10 došlo do manjeg povećanja ukupnog broja nesreća tokom protekle godine, a u ostalim kantonima primjetno je smanjenje broja saobraćajnih nesreća – zaključuju u BIHAMK-u.
Saobraćajne nesreće ostavljaju značajne posljedice po učesnike. Tako je u 2017. na cestama poginulo 298 osoba, 1.608 osoba je teže povrijeđeno dok je 8.621 osoba lakše povrijeđena.
Smanjenje ukupnog broja saobraćajnih nesreća u BiH u protekloj 2017. godini dovelo je do značajnog smanjenja broja teže povrijeđenih za 191 osobu, odnosno za 10,6 posto, kao i broja lakše povrijeđenih za 768 osoba, odnosno za 8,19 posto, dok se broj poginulih u saobraćajnim nesrećama na bosanskohercegovačkim cestama smanjio za 23 osobe, odnosno za 7,17 posto.
![]()
- U saobraćajnim nesrećama na putevima širom BiH u toku protekle godine u prosjeku je svaki dan zabilježeno više od 103 saobraćajnih nesreća u kojima je teže povrijeđeno nešto više od četiri osobe, lakše više od 23, dok je skoro svaki dan smrtno stradala jedna osoba. Prosječna smrtnost u saobraćajnim nesrećama u BiH iznosi nešto manje od osam poginulih na 1000 saobraćajnih nesreća. Posmatrano sa aspekta ukupnog broja saobraćajnih nesreća po entitetima, primjetno je da je smrtnost veća u Republici Srpskoj i ona iznosi više od 11 poginulih na 1000 saobraćajnih nesreća, u Federaciji BIH nešto više od 6 poginulih na 1000 saobraćajnih nesreća, dok u Distriktu Brčko iznosi nešto više od 36 poginulih na 1000 saobraćajnih nesreća – zaključuju iz BIHAMK-a.
![]()
Tokom protekle 2017. godine u saobraćajnim nesrećama u Federaciji BIH poginulo je 172 osoba, što je za 13 osoba manje, odnosno za sedam posto u odnosu na 2016. godinu i predstavlja 57,7 posto od ukupnog broja poginulih u saobraćajnim nesrećama u BiH. U Distriktu Brčko tokom protekle godine poginulo je 11 osoba, dok se broj poginulih osoba u saobraćajnim nesrećama u Republici Srpskoj smanjio na 115 poginulih, što u odnosu na 2016. godinu predstavlja smanjenje za 15 poginulih osoba, odnosno 11,54 posto, i predstavlja 38,6 posto od ukupnog broja poginulih u saobraćajnim nesrećama u BiH.
![]()
- Ukoliko posmatramo naprijed navedene podatke uočit ćemo da je u Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Bosansko-podrinjskom i Tuzlanskom kantonu došlo do povećanja broja stradalih u saobraćajnim nesrećama, dok je u ostalim kantonima primjetno smanjenje broja stradalih u saobraćajnim nesrećama. U sljedećoj mapi možete pogledati podatke za sve kantone, RS i Brčko Distrikt.
![]()
- Veliki broj saobraćajnih nesreća na našim putevima, između ostalog, rezultat je nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraćajne kulture većeg broja učesnika u saobraćaju. Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na putevima su jedan od najčešćih uzročnika izazivanja saobraćajnih nesreća (oko 32,7 posto). Slijede nesreće koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju, zatim saobraćajne nesreće nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava te ostali uzroci, koji podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije, nepovoljne uvjete na putu itd. Među pogreškama vozača u gradskim uvjetima saobraćaja treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – odstojanju između vozila. Najveći broj saobraćajnih nesreća zabilježen je na ulicama u naselju (42,1 posto), a zatim na magistralnim putevima (22,4 posto), onda slijede lokalni (9 posto), pa regionalni putevi (7,1 posto) itd – zaključuju iz BIHAMK-a.
Izvor: Faktor