Smještena je u općini Ravno, na samom jugu Hercegovine i u njoj je otkriveno više od dvije stotine životinjskih vrsta.
Krase je atraktivni pećinski ukrasi, a blizina Dubrovnika i Jadranskog mora čine je i najvećim turističkim odredištem na ovom podneblju. Specifična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, kao i bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima primjećuju se odmah nakon ulaska u Vjetrenicu.
Iz dvorana su se mogli čuti i različiti zvukovi koje su istraživači prepoznavali pa su tako neke od njih dobijale nazive kao što su Žrvanj, Mlin i Bubanj.
Ono što pećinu čini posebnom i zanimljivom jeste činjenica da je u njoj otkriveno preko 200 životinjskih vrsta. Sve su to uglavnom životinje koje su se adaptirale na život u podzemlju pa je u takvim uvjetima i broj vrsta koje obitavaju u Vjetrenici pravo čudo prirode. Najpoznatiji primjerak pećinske faune u Vjetrenici je Proteus anguinius ili, kako je kod nas nazvana, čovječija ribica.

„U Vjetrenici je nalazimo na nekoliko podzemnih staništa, u ljetnom periodu može se vidjeti u prirodnom prostoru na kraju staze, a obično je izronimo u Absolonovom kanalu ili Donjoj Vjetrenici pa nakon ljeta ponovo vratimo i zamijenimo drugim primjerkom“, kaže direktor JP „Vjetrenica“ Nikša Vuletić.
Uz sve navedene vrste koje su otkrivene u Vjetrenici svoje mjesto je pronašla i jedna od najzanimljivijih podzemnih životinja, Hadesia vasiceki, koja je samim izborom načina na koji se hrani i odabira staništa izvanredan primjer adaptacije na uvjete u podzemlju.

Budući da je u pećini Vjetrenica hidrološki sistem fascinantan i obiluje vodenim tokovima kako stalnim tako i privremenim, hadesia (Hadesia vasiceki) je za izvor hrane odabrala staništa gdje je dotok vode stalan. Hadesia se zadržava na stijenama gdje je stalan dotok vode i hrani se mikroorganizmima i materijalom koji donosi voda. To je sasvim novi habitat koji se naziva higropetrik, ističe Vuletić.
Nikša Vuletić kaže i da je nekoliko vrsta koje su predstavnici paleoendema, tj. vrsta koje potječu iz određenog geološkog razdoblja, i u tu grupu ubrajaju se Marifugia cavatica, Congeria cusceri i pećinski lažištipavci.

Ako se pećina posjeti u ljetnom periodu, osjetna će biti razlika u temperaturi i karakteristično strujanje vjetra. Temperatura u pećini je stalna i uz minimalna odstupanja iznosi 11,3 Celzijeva stepena.
U zimskom periodu vanjska temperatura se spusti i do 12 stepeni ispod nule, pa je unutar pećine ugodno na plus 11 Celzijevih stepeni. U ljetnom periodu razlika u temperaturi može biti čak i do 25 stepeni, a usljed velike razlike temperature i tlaka na ulazu se osjeti strujanje zraka, snažan vjetar koji doseže brzinu 20 metara u sekundi. To je ujedno i razlog zašto je pećina dobila svoje ime, priča nam Vuletić.

Na kilometar i 300 metara duž pećine nalazi se najveće podzemno jezero. Ono je preko ljeta dugo blizu 180 metara, dok u zimskom periodu zbog kišnih padavina zna biti duže od 700 metara.
Pećina je prvi put otvorena 1964. godine. U nju je bilo moguće ući do 1991. Zbog ratnih dešavanja bila je zatvorena više od 18 godina. Vrata pećine za posjetioce su se ponovo otvorila 2009. godine, kada je i infrastruktura poboljšana u znatnoj mjeri.
Od otvaranja pećine, 2009. godine, broj posjeta povećao se s 500 na 15.000 posjeta u protekloj godini. Prilazna cesta koja vodi iz pravca Ravnog proširena je, a kompletno je uređen parter Zavala, gdje je obnovljena stara željeznička stanica Zavala, a na njenom mjestu otvoren je ugostiteljski objekat. Parter oko pećine osvijetljen je od 2018. godine.

Veoma je zanimljiva i biospeleološka zbirka koja se nalazi u neposrednoj blizini Vjetrenice, kao i manastir Zavala, a turistima je također privlačna i biciklistička staza „Ćiro trail“ koja prolazi samo nekoliko metara od ulaza u pećinu, kaže Vuletić.
Blizina mora koje se nalazi samo 14 kilometara od pećine dodatni je motiv koji turiste navodi na posjetu pećini, jer većina turista iz unutrašnjosti BiH bira granične prijelaze općine Ravno kao alternativne prijelaze u ljetnom periodu.
Vuletić dodaje da je trenutno u fazi provedbe projekt izgradnje Info centra Vjetrenica koji će još više poboljšati turističku ponudu Općine Ravno i JP „Vjetrenica“.