Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš je, komentarišući sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a, kazala i kako je u BiH uknjiženo više od polovine predviđenih lokacija, odnosno 33 od 63 lokacije koje se smatraju perspektivnom vojnom imovinom.
Ono što nije tom prilikom spomenula je da se sve uknjižene lokacije nalaze na teritoriji FBiH, a da Uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a i dalje odbija da uknjiži objekat Veliki Žep kod Han Pijeska u vlasništvo države.
Sud BiH i Apelaciono vijeće Suda BiH su 2015. i 2016. godine donijeli odluku da Veliki Žep pripada državi. Ustavni sud BiH je u ljeto 2017. potvrdio ovu odluku. Osnovni sud u Istočnom Sarajevu je krajem prošle godine naložio spomenutoj upravi da konačno provede knjiženje.
- Nakon presude Osnovnog suda Istočno Sarajevo iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a smo opet dobili rješenje da oni ne mogu provesti ovu odluku. Mi smo im uputili žalbu na ovu odluku, ali je Uprava odbila tu našu žalbu. Sada smo opet cijeli predmet uputili na Sud u Istočnom Sarajevu – kazao nam je Ismet Velić, zamjenik pravobranioca BiH koji vodi slučaj knjiženja Velikog Žepa u vlasništvo države.
Očigledno je da se Pravobranilaštvo BiH počelo vrtiti u krug, šaljući različite zahtjeve i žalbe spomenutoj upravi, kao i sudovima u BiH. Zbog toga se kao jedno od mogućih rješenja za izlazak iz ovog kruga spominjalo pokretanje krivične prijave protiv direktora spomenute uprave zbog neprovođenja sudskih presuda.
- O tome se govorilo, ali nikada nije donesena konkretna odluka o tome. Pravobranilaštvo BiH se ne bavi krivičnim stvarima. Mi radimo na upravnim i parničnim predmetima. To radi Tužilaštvo BiH. Da bismo pokrenuli krivičnu prijavu potrebno je da dobijemo odgovarajuću odluku Ministarstva odbrane ili Vijeća ministara BiH – kazao je Velić.
Tumačeći važeće zakone i propise, advokat Hakija Kurtović tvrdi sasvim suprotno.
- Neizvršenje sudske odluke u bilo kom dijelu povlači i krivičnu odgovornost rukovodioca organa državne službe ili zakonskog zastupnika institucije. U ovom slučaju je to direktor Uprave RS-a. Pravobranilac BiH je dužan da pošalje izvještaj Tužilaštvu BiH da se ne izvršava odluka Suda i da Tužilaštvo postupi u skladu sa zakonom. Oni ne moraju čekati na odluku Ministarstva odbrane ili Vijeća ministara. To je njihova obaveza kao zakonskih zastupnika. Oni brinu o imovinskim interesima BiH. Oni su obavezni po službenoj dužnosti da Tužilaštvu dostave izvještaj o neprovođenju sudske presude s ciljem zaštite imovinskih interesa BiH – pojasnio je Kurtović.
Upravo je slučaj Velikog Žepa primjer kako Milorad Dodik, putem poluga vlasti koje mu stoje na raspolaganju, cijelu državu BiH drži zarobljenu kao taoca njegove politike, sprečavajući, između ostalog, put ove zemlje ka članstvu u NATO-u.
Izvor: Faktor
